Cassegrainov reflektor

Put svjetlosnih zraka kod Cassegrainovog reflektora.
Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. [1]

Cassegrainov reflektor je dalekozor nazvan po francuskom svećeniku Laurentu Cassegrainu (oko 1629. — 1. rujna 1693.), koji ga je izumio 1672. Svjetlost odbijena od paraboloidnog objektiva (glavnoga zrcala) pada na otklonsko zrcalo oblika hiperboloida, od kojega se pak odbija tako da prođe kroz otvor glavnog zrcala u žarište. Primjenjuje se u astronomiji i kod fotografskih teleobjektiva.[1]

Najpoznatiji optički teleskop u svemiru je Svemirski teleskop Hubble. Hubbleov svemirski teleskop (po Edwinu Hubbleu) je prvi veliki teleskop na umjetnom satelitu u gotovo kružnoj putanji na visini od 600 kilometara. Konstrukcija sadrži Cassegrainov reflektor s glavnim zrcalom promjera 2,4 metra. Postavljen je 1990., a pogrešno izvedena optika popravljena je 1993. izravno u putanji. S kamerama za snimanje slika u više spektralnih područja s pomoću spektrografa, namijenjen je proučavanju površina planeta, zvijezda, međuzvjezdanoga materijala i galaktika. Dobivaju se slike s velikom moći razlučivanja kutova (0,1") i spektri velike moći razlučivanja.

  1. Cassegrainov reflektor. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2017.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search